Istaknuto

Jeste li znali da su ovi filmovi i serije napravljeni prema knjigama?

Gotovo svi koji prate filmove i književnost znaju da su filmovi Harry Potter, Gospodar prstenova ili Ponos i predrasude nastali na temelju književnih predložaka, da uzmemo neke najpoznatije primjere.

Ovaj uzajamni odnos književnosti i filma seže do samih početaka filmske umjetnosti, a održava se i danas. Posljednjih godina ima puno filmskih i serijskih ekranizacija različitih knjiga.

Ovo su neke od njih.

Queen’s Gambit (2020)

Svi živi hvale ovu seriju o genijalki Elizabeth Harmon koja rastura u šahu pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Ali, koliko njih zna da je serija utemeljena na romanu Queen’s Gambit, američkog autora Waltera Tevisa? Još jedna zanimljivost je i što je Tevis napisao roman The Man Who Fell To Earth na kojem je utemeljen istoimeni film iz 1976. u kojem je glumio David Bowie, a koji je režirao britanski redatelj Nicholas Roeg.

Prvo izdanje romana
Izvor: Wikipedia

Bridgerton (2020)

Još jedna Netflixova serija u produkciji legendarne američke scenaristkinje Shonde Rimes (sjećate li se serije Skandal?) koja je zavela milijune ljudi (pogotovo žena) krajem 2020. godine. Bridgerton je zapravo adaptacija niza romana američke autorice Julie Quinn o obitelji Bridgerton iz perioda vladavine kralja Georgea III.

Drama se fokusira na obitelj Bridgerton: Violet, udovica Lady Bridgerton; njezina četiri sina, Anthonyja, Benedikta, Colina i Gregoryja te njene četiri kćeri, Daphne, Eloise, Francescu i Hyacinth, a tu je i mnoštvo drugih likova.

Iako su neki razočarani ekranizacijom i kažu da su romani puno bolji, čak i ako niste čitali romane, u Bridgertonu ima pozamašna doza seksa, spletki i privlačnih ljudi – savršen recept za binge watching.

Normalni ljudi (Normal people, 2020)

špica serije Normal People (HBO, 2020)
Izvor: Wikipedia

Iza ovog sasvim uobičajenog i normalnog naslova se krije jedna od najgledanijih serija prošle godine. HBO je upravo u jeku pandemije koronavirusa izbacio prvu sezonu serije o Cornellu i Marianne, dvoje mladih Iraca koje veže strastvena ljubavna veza, ali ih dijeli njihov socijalni status kao i društvo/društva u kojima se kreću.

Serija se temelji na romanu irske autorice Sally Rooney, pravog književnog otkrića prošlih godina. Upravo zbog fokusa na generaciju milenijalaca prozvana je, pomalo pretenciozno, glasom svoje generacije. Ali šta je da je, uspjela je svojim jednostavnim, ali privlačnim i iskrenim stilom privući milijune čitatelja.

Upravo je uspjeh književnog predloška potaknuo face iz televizijskog svijeta da naprave adaptaciju Normalnih ljudi.

Kod nas je objavljen roman Normalni ljudi, ali i prvijenac Razgovori s prijateljima – sve u izdanju zaprešićke izdavačke kuće Frakture.

Naslovnica hrvatskog prijevoda romana Normalni ljudi
Izvor: Fraktura

Soba (Room, 2015)

Prvo izdanje knjige u Ujedinjenom Kraljevstvu
Izvor: Wiki

Irska autorica Emma Donoghue napisala je scenarij na temelju svoje dotad neobjavljene knjige. Scenarij je jako brzo prodan, knjiga je objavljena 2010., a tek 2015. snimljena je odlična ekranizacija s Brie Larson u glavnoj ulozi – Larson je za svoju ulogu osvojila Oscara.

Donoghue inače iza sebe ima impozantnih 11 romana, zadnji objavljeni je The Pull Of The Stars (2020) o pandemiji španjolske gripe u Dublinu 1918. Nadajmo se da će naši izdavači prevesti još neke njene romane.

Jojo Rabbit (2019)

Scena iz filma JoJo Rabbit

Ovaj otkačeni film o dječaku Johannesu “JoJo” Beltzeru i njegovom imaginarnom prijatelju – Adolfu Hitleru je bio jedan od filmskih hitova 2019. godine.

Hrabra mješavina ozbiljnih tema (radnja se ipak odvija u nacističkoj Njemačkoj) Zanimljivo je što se ovaj film temelji na romanu Caging Skies novozelandsko-belgijske autorice Christine Leunens.

Novozelandsko izdanje romana
Izvor: penguin.co.nz

Dolazak (Arrival, 2016)

scena iz filma Arrival (2016)

Popularni blockbuster francuskog redatelja Denisa Villenueva je utemeljen na kratkoj priči Story of your life iz zbirke SF priča Stories of your life autora Teda Chianga.

Priča i film se bave pokušajima znanstvenika i lingvista da odgonetnu jezik izvanzemaljaca koji su stigli na Zemlju.

No, ovo nije klišejna priča o ljudima i izvanzemaljcima. Više od svega, film i priča tematiziraju odnos jezika i stvarnosti, koliko možemo utjecati na budućnost te kolike su mogućnosti iskrene komunikacije ne samo između različitih vrsta, već i između ljudi međusobno.

Naslovnica zbirke priča Stories of your life and others
Izvor: Wikipedia

Sponsored Post Learn from the experts: Create a successful blog with our brand new courseThe WordPress.com Blog

Are you new to blogging, and do you want step-by-step guidance on how to publish and grow your blog? Learn more about our new Blogging for Beginners course and get 50% off through December 10th.

WordPress.com is excited to announce our newest offering: a course just for beginning bloggers where you’ll learn everything you need to know about blogging from the most trusted experts in the industry. We have helped millions of blogs get up and running, we know what works, and we want you to to know everything we know. This course provides all the fundamental skills and inspiration you need to get your blog started, an interactive community forum, and content updated annually.

Istaknuto

Maša Kolanović – Poštovani kukci i druge jezive priče | Kukci kapitalizma

Izdavač: Profil
Godina izdanja: 2019.

Čim je objavljena, nova knjiga Maše Kolanović (1979.) je počela ubirati pohvale kritike, ali i čitatelja. Dodatno joj je i pomogla ovogodišnja Nagrada Europske unije za književnost.

Crna knjiga na čijim koricama čitatelju maše kostur s (anđeoskim) krilima mi je svako malo iskakala na ekranu. Naravno da me je to zainteresiralo, pogotovo usporedbe s Kafkom (kukci i ljudska otuđenost). Ali dogodilo se da sam tek ovih dana, zapravo, u jednu večer, pročitala svih dvanaest priča.

Dakle, radi se o knjizi koja se, usprkos obujmu od 212 stranica, brzo čita.

Iako su neke priče zabavne (prva, Živi zakopani – tetka je ❤), a neke precizno iako nesuptilno kritiziraju suvremeno kapitalističko društvo i njegove kukce, pardon, kupce (npr. priča Revolucija – očit mig na onu do povraćanja izreklamiranu Tele2 revolucija tarifu ili malčicu zaigranija U slučaju doživljenja), ipak sam malo razočarana jer u većini priča prevladava već spomenuti angažirani aspekt. Što nije loše samo po sebi, ali u ovom slučaju ne ostavlja prostora razvoju likova, a i pri kraju postane zamorno i predvidivo. Uz to, nije da je u ovim pričama autorica osvjetlila dotad nepoznat aspekt naših bijednih, kukcolikih (?) života.

Daleko najbolja priča je Škrinja – o djevojci i njenoj baki s kojom otvara škrinju svoje pokojne majke. U njoj se uglavnom nalazi odjeća koju je majka mahnito kupovala preko interneta kao obrambeni mehanizam protiv bolesti od koje je umrla dok je pripovjedačica bila dijete.

Za razliku od gore spomenutih priča, ovdje je uspostavljena ravnoteža između angažiranog (mahnita potrošnja kao obrambeni mehanizam) i univerzalnog (odnos majke i kćeri, odnosno upoznavanje mrtve majke kroz njene stvari). Natruhe ovog balansa se javljaju u pričama Frižider (opet su protagonistice baka i unuka u ljetom oparenom Zadru) i Beskraj (o borbi između društvenih očekivanja i nimalo idiličnoj realnosti novih majki, prikazanoj kroz koncept majčinog mlijeka kao potrošne robe).

Još bih spomenula uspješnu međuigru vizualnog i tekstualnog aspekta. Ilustracije potpisuje sama autorica (ako ste čitali Sloboštinu Barbie i tamo ste mogli vidjeti njene ilustracije), rijetkost u našoj književnosti.

Bilo bi super kad bi izdavači počeli uvoditi ilustracije i u ostala književna djela za odrasle ❤.

Sve u svemu, knjiga koja je dobra, ali ipak precijenjena.

Istaknuto

10 spisateljica koje su promijenile književnost

Povodom ovogodišnjeg Dana žena se prisjećamo književnica koje su svojim radom i djelom promijenile svijet književnosti, što se nerijetko pripisuje samo njihovim muškim kolegama po peru. 

Ove su žene svojim talentom, upornošću, hrabrošću (neke su stvarale onda kada se ženama branilo pisanje i čitanje)  i maštom mijenjale književni krajolik. Kršile su pravila, uvodile nova, a neke su izmišljale i nove žanrove.

1. Murasaki Shikibu

Murasaki_Shikibu_Komatsuken

Jeste li znali da se upravo Murasaki Shikibu, dvorjanici na japanskom carskom dvoru u 10.stoljeću pripisuje da je napisala prvi roman – Priča o Genjiju (Genji monogatari)? Ovaj roman o princu Genjiju i njegovom odnosu s više žena s japanskog dvora pruža jedinstven uvid u ondašnje japanske običaje i kulturu.

2. Jane Austen

Jane_Austen_1870_cropped

Iako je umrla prije više od 200 godina, Jane Austen  još uvijek spada u jedne od najpopularnijih autorica. Njezini romani Ponos i predrasude, Emma, Razum i osjećaji se ističu izvanrednom psihološkom karakterizacijom likova, satirom 18. stoljetnog engleskog društva i realizmom čime je utabala put za razvoj realizma u 19.stoljeću.

Zauzimaju i bitno mjesto u pop kulturi – napravljeno je bezbroj ekranizacija ovih romana, najnoviji film rađen po nekom Austeninom romanu je Emma, koji je izašao početkom 2020. godine.

3. Mary Shelley

Mary_Shelley_by_Reginald_Easton.

Mary Shelley je imala samo 18 godina kada je napisala svoj prvi roman Frankenstein ili Moderni Prometej. Godinama kasnije, u predgovoru novom izdanju romana i sama se zapitala kako je tako mlada zamislila “tako odurnu ideju.” Ali ta ideja nipošto nije bila odurna, već je upravo na temelju nje napisan jedan od prvih SF romana – znanstvenik Victor Frankenstein uz pomoć najnovijih znanstvenih otkrića uspijeva napraviti vlastito biće.

Frankenstein nije samo žanrovski, već i formalno inovativan. Njegova struktura priča-unutar-priče je bila netipična za ono doba.

U 20. stoljeću, ime Frankenstein je postalo jedno od općih mjesta pop-kulture.
20-ih i 30-ih godina su se snimali filmovi na temelju Shelleyinog romana i kao što to obično biva kad neka ideja prođe kroz tisuću ruku, u Frankensteina se preimenovalo čudovište koje je u romanu bilo bezimeno.

Iako je Shelley napisala još romana, Frankenstein je najutjecajnije djelo ove inovativne engleske spisateljice.

4. Emily Dickinson

Emily_Dickinson_daguerreotype_(Restored,_cropped,_blown_up,_sepia)

Kao i Jane Austen jedno stoljeće prije nje, Emily Dickinson je mijenjala književnost iz sigurnosti svog doma u Amherstu u Massachusettsu u Americi.

Kada su njezine pjesme otkrivene nakon njezine smrti 1886., fascinirale su svojom neobičnošću. Emily Dickinson je pisala poeziju na svoj način – u svojim je pjesmama često koristila netipične rime, koristila je crte kao punktuacije, a većini pjesama uopće nije davala naslove.

Zajedno s Waltom Whitmanom ju se smatra jednom od preteča američke moderne poezije.

5. Virginia Woolf

Roger_Fry_-_Virginia_Woolf

Jedna od prvih asocijacija na Virginiu Woolf je svakako, pogotovo ako pitate studente književnosti, roman struje svijesti. Ova je engleska spisateljica jedna od najznačajnijih predstavnika modernističke književnosti koja naglasak ne stavlja na radnju, već na unutrašnja stanja likova i njihove misli.

Osim što je svojim romanima izvršila neizmjeran utjecaj na svjetsku književnost, u svojim je esejima (Vlastita soba, Tri gvineje) ukazivala na važnost žena u književnosti i društvu općenito.

6. Katherine Mansfield 

Katherine Mansfield

Ova novozelandska autorica je bila suvremenica i prijateljica Virginie Woolf, no za razliku od Woolf nije pisala romane već kratke priče. Pod utjecajem ruskog pisca Antona Čehova piše priče s naglaskom na unutarnja stanja likova, poetične opise i prikaze kritičnih trenutaka u životu likova.

7. Sylvia Plath

1280px-Sylvia_Plath_signature_(Mademoiselle_1953).svg

Poezija je dugo bila zatvorena za intimne i autobiografske uvide. Pedesetih godina, pjesnici poput Anne Sexton, Roberta Lowella, Theodora Roethkea i Sylvie Plath uvode u svoju poeziju ispovjedni ton i oslanjaju se poglavito oslanjaju na svoja osobna iskustva, pogotovo ona traumatična.

Sylvia Plath je pisala o iskustvima koja su bila svojevrsni taboo u ondašnjem konzervativnom američkom društvu – smrt, samoubojstvo, depresija, rađanje, majčinstvo. Najpoznatije pjesme su Daddy (o smrti njezinog oca), Lady Lazarus (o neuspješnim pokušajima samoubojstva), Tulips (o boravku u bolnici nakon operacije).

Iako za života nije bila primijećena, nakon smrti (ubila se u 30. godini), postaje jedna od najpopularnijih američkih pjesnikinja. Njezina bujna, metaforična i emocionalno brutalna poezija nastavlja utjecati i na novije generacije američkih, ali i svjetskih pjesnika.

8. Ursula Le Guin

Ursula_Le_Guin

SF je dugo vremena bio klub rezerviran isključivo za muškarce. Ako bi se našla neka žena, morala je pisati i objavljivati pod muškim pseudonimom. No, s dolaskom ammeričke autorice Ursule Le Guin na scenu šezdesetih godina prošlog stoljeća stvari su se promijenile. Ona je u SF unijela feminističke, anarhističke i ekološke teme i genijalno ih kombinirala sa svojim pripovjedačkim talentom.

9. Margaret Atwood

5208684218_54017428bf_b

Svi se slažu da se danas knjige sve manje čitaju. No, usprkos tome, uspjeh Sluškinjine priče, romana kanadske autorice Margaret Atwood, pokazuje kolika je moć književnosti da utječe na svijet.

Ovaj distopijski roman o budućnosti u kojoj su žene svedene na svoje reproduktivne organe i imenuju se u odnosu na svoje muške vlasnike upozorava na itekako moguću opasnost od represivnih režima i ideologija.

Iako je objavljen 1985., tek nakon serijske ekranizacije 2017. (koja se još emitira – u tijeku je 4.sezona) i uznemirujućih događanja u svijetu protiv ženskih prava, doživljava globalnu popularnost.

10. Toni Morrison

Vitoria_-_Graffiti_&_Murals_0392

Američka spisateljica Toni Morrison je primitkom Nobelove nagrade za književnost 1993. bila prva crnkinja koja je dobila tu prestižnu književnu nagradu. Osim toga, bila je prva crna urednica u izdavačkoj kući Random House, a u svojim je romanima (Beloved, The Bluest Eye, Solomon’s Song) neumorno tematizirala iskustva Afroamerikanki i Afroamerikanaca

Istaknuto

Poezija na Facebooku | 8 Facebook stranica za ljubitelje poezije

Poezija je živa i dobro je! Nalazi se negdje gdje nikad ne biste pogodili – na Facebooku. Da, jedna od najpopularnijih društvenih mreža nije samo vašar taštine i napornih reklama već i mjesto na kojem se nalazi more dobrih stihova. Pjesnici su spremno prigrlili sve prednosti i mane Facebooka i izgradili stabilnu bazu pratitelja do kojih bi puno teže došli offline putem.

Stranica posvećenih poeziji ima iznenađujuće velik broj, zato smo izdvojili njih 8 koje nam se čine najzanimljivijima.

  1. Pjesnikinja petkom
    Projekt mlade i nagrađivane pjesnikinje Monike Herceg, ujedno i istoimeni blog Osim što objavljuje vlastitu poeziju, Monika radi selekciju poezije suvremenih pjesnikinja iz Hrvatske i regiona.

2. Odvalimo se poezijom

Ako ste u potrazi za poezijom koja će vas protresti i odvaliti, bacite oko na ovu facebook stranicu – projekt pjesnikinje Sanje Baković.
Gotovo svakodnevno možete čitati selekcije strane i domaće poezije, a često se objavljuju ciklusi pjesama posvećenih određenim temama.

3. Poeziju na štrikove

Slično kao i prethodne dvije stranice, i Poezija na štrikove dijeli kvalitetnu poeziju. Ako ste ljubitelj stranih pjesnika, ovo je stranica za vas.

4. Danijel Dragojević

Danijel Dragojević je jedan od rijetkih hrvatskih književnika uz čije se ime često nalazi fraza “živući klasik”.  Nije ni čudo jer je Dragojević zbog svojih zaigranih i začudnih pjesama, ali i statusa samotnjaka koji izbjegava kamere i intervjue stekao bitno mjesto na književnoj sceni.

5. Enes Kišević – Književna djela
Još jedan živući klasik sa svojom Facebook stranicu! Ali za razliku od prethodnog ne bježi od kamera. 🙂

6. Širi poeziju, a ne strah

Nažalost, već dugo nema novih objava na ovoj stranici upečatljivog imena koje kratko i elegantno poručuje svoju misiju. Ali njena arhiva je puna različitih – stranih i domaćih – poetskih dijamanata.


7. Na krajičku jezika

Koliko nam je poznato, ovu samozatajnu stranicu, ali punu kvalitetne poezije, vodi dvojica osječkih pjesnika – Mislav Bartoš i Bruno Koić.
Prema njihovim riječima ova je stranica  “mali kutak pisane umjetnosti. Poezija, proza i sve ljepote i gadosti koje idu uz to! :)” Također, pozivaju sve koji pišu poeziju da im pošalju svoje radove!

8. Društvo živih pjesnika

Na ovoj stranici, čiji je naslov parafraza filmskog klasika Društva mrtvih pjesnika, možete pronaći poeziju sa svih strana svijeta. Prema Stjepanu Bajiću, pjesniku i moderatoru stranice „ovo Društvo nema cilj osobnog probitka u bilo kojem smislu, već samo da svojim postojanjem dadne nadu onima koji se i dalje pitaju jesu li sami.”

 

Istaknuto

Kratko je moćno | 10 kratkih romana koje ćete brzo pročitati

Na satovima književnosti smo naučili da je roman najduža prozna forma, a u praksi smo posvjedočili koliko može biti dug – sjetite se srednje škole i romana kao što su Ana Karenjina ili Zločin i kazna koji su jako dugi.

Autori ovakvih titanskih romana, iliti doorstoppera (genijalna engleska riječ koja slikovito predočava fizički opseg ovakvih romana) si mogu priuštiti mnogo toga – digresije, traktate o poljoprivredi (Levin!), filozofske ruminacije, mnoštvo likova, beskonačne opise prirode, dijaloge koji ne unaprijeđuju radnju…
Sam roman postaje čitav jedan sustav, odnosno bolje rečeno – svijet sa svojim pravilima koji čitatelja može uvući u sebe, ali ga isto tako može i odbiti.

Ako autori ne pišu dobro ili ne mogu dovoljno dugo zadržati čitateljsku pažnju (pogotovo danas, kada pažnja prosječnog čitatelja traje jedva pet sekundi!), čitatelj odlaže knjigu i vraća se mnogo zabavnijim i stimulativnijim serijama, igricama, internetskim portalima i onim neodoljivim memovima.

CjOAn5h

Zato, sve ono što ne može veliki roman, može kratki roman, odnosno novela (za potrebe ovog članka uzet ćemo za mjeru do 200 stranica). Moje je osobno mišljenje da je znatno teže napisati odličan kratki roman koji u malom “prostoru” može sažeti kompleksne ideje, razriješiti zaplete, psihološki razraditi svoje glavne likove, a najviše od svega, prikovati čitatelja na nekoliko sati za stolicu, toliko ga očarati da zaboravi na sve obveze tog dana: plaćanje računa, kuhanje ručka, odlazak u teretanu ili spremanje djece za krevet, a naposljetku i na samog sebe.

U nastavku pročitajte kojih smo 10 kratkih romana izdvojili kao najbolje kandidate za jedno brzo, ali ugodno druženje.

Jeste li čitali neki od ovih romana, ili možda imate svoje prijedloge za čitanje? Podijelite svoje mišljenje u komentarima ispod članka!

Samanta Schweblin – Nit koja nas veže

prijevod: Ana Stanić
izdavač: Fraktura, 2018.

Samanta Schweblin spada u jedne od najzanimljivijih argentinskih autor[ic]a nove generacije, a već je dvije godine slave u Americi i Velikoj Britaniji. Srećom, naši su izdavači prepoznali potencijal ove autorice pa je prošle godine objavljen njezin roman Nit koja nas veže. Osim toga, autorica je već dva puta gostovala na književnim festivalima u Hrvatskoj (zadnji put na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu 2019.).
No, da se vratimo na sam roman. Radnja se može svesti na jednu rečenicu. Žena imena Amanda leži u bolnici na samrti, a kraj nje je dječak David koji kroz razgovor s njom joj pomaže shvatiti što se dogodilo s njom i njezinom kćeri. Što više okrećete stranice, priča postaje sve bizarnija, strašnija, ali i tužnija.

U nešto manje od 130 stranica, Schweblin je napisala napetu priču jezivog ugođaja. Priču koja tematizira majčinstvo, toksine u okolišu, magiju, nepouzdanost ljudske percepcije i pamćenja. Ovu ćete knjigu možda pročitati brzo, ali je nećete lako zaboraviti.

Horace McCoy – I konje ubijaju, zar ne?

prijevod: Slobodan Drenovac
izdavač: Šareni dućan, 2008.

Prevoditelj Slobodan Drenovac u svojem pogovoru opisuje ovaj klasik američke književnosti od samo 148 stranica kao napeto i brutalno štivo “u kojem jedan plesni maraton postaje metafora za okrutno i neumoljivo razorno djelovanje kapitalističkog sustava u ekonomskoj krizi.” Dokaz da nije potrebno stotine stranica moraliziranja o životu i društvenim sustavima u kojima se on odvija – sasvim dovoljan razlog da uzmete ovu knjigu u ruke i provedete nekoliko uzbudljivih sati nakon kojih više nećete biti isti.
Robert Louis Stevenson – Čudnovat slučaj dr. Jekylla i g. Hydea 

Dr.Jekyll i g.Hyde su arhetipski likovi svjetske književnosti i pop kulture koji simboliziraju podvojenost ljudske ličnosti.
Ovaj je kratki roman Stevenson napisao davne 1886. godine inspiriran groznom noćnom morom koja ga je toliko potresla da je odmah idući dan sjeo za stol i počeo pisati ovaj roman.

Damir Karakaš – Sjećanje šume

izdavač: Sandorf, 2017.

Rijetko se dogodi da u Hrvatskoj neki roman jednoglasno i istodobno obožavaju publika i kritika. Nakon izvanrednog uspjeha romana Kristiana Novaka (“Črna mati zemla” I “Ciganin, ali najljepši”) došao je red na veterana suvremene književnosti, Damira Karakaša i njegovog romana Sjećanje šume.

Karakaš u Sjećanju šume raspreda priču o odrastanju jednog dječaka u ličkoj zabiti – o njegovoj srčanoj mani koja ga odvaja od svojih vršnjaka, ali i ostalih mještana; o kompleksnom odnosu s ocem; o različitim sitnicama koje ga zaokupljaju. Ova je knjiga očarala mnoge ne samo zbog tog što ih je vratila u vlastita djetinjstva, već i zahvaljujući jednostavnom, svih suvišnosti lišenom, ali elegantnom i neočekivano emotivnom Karakaševom stilu. Ne želimo biti zločesti, ali vjerojatno je još jedan od razloga zašto ovu knjigu mnogi obožavaju sama debljina knjige – Sjećanje šume ima skromnih stotinjak stranica.

 

Hiromi Kawakami – Kovčeg

prijevod: Mirjana Obuljen
izdavač: AGM, 2014.

Poznato je da su Japanci majstori kratkih formi, minimalizma i suptilnosti. Ove karakteristike utjelovljuje i kratki roman Kovčeg, autorice Hiromi Kawakami.
Dug 188 stranica u hrvatskom prijevodu, roman prati sredovječnu ženu Tsukiko koja svake večeri pije sama u lokalnom sake baru. Tamo nailazi na svog osnovnoškolskog učitelja, odnosno Senseija.
Vrlo se brzo razvije prijateljstvo između ovo dvoje, naizgled nespojivih, usamljenih ljudi, a što se više druže, sve više shvaćaju se među njima rodila ljubav.
Koliko je ovaj roman kratka studija o usamljenosti, toliko je i roman o ljubavi koja ne mora biti komplicirana, patetična ni bombastična da bi bila velika.

Graham Greene – Mirni Amerikanac

prijevod: Ljerka Radović
izdavač: Jutarnji List, 2004.

Cinični engleski novinar Fowler, uz malu pomoć opijuma, navigira opasnim životom u okupiranom Vijetnamu pedesetih godina prošlog stoljeća. No, sve se promijeni kada na scenu nastupi naoko bezazlen mladi Amerikanac Pyle koji možda ipak nije tako bezazlen kao što se ispočetka čini. Osim što uspijeva malo pomalo oteti Foyleu njegovu ljubavnicu Phuong, ovaj je “tihi Amerikanac” upleten u određene aktivnosti, što Engleza potakne na istraživanje koje će dovesti do tragičnih posljedica.

Mirni Amerikanac pripada Greenovim zabavnim romanima (entertainments) kako ih je nazivao, time ih odvajajući od svojih ozbiljnih, religijski intoniranih (“Brighton Rock, Power and The Glory). Iako je roman itekako zabavan, u smislu da je naglasak na uzbudljivoj priči punoj špijuna, politike, melankoličnih Francuza I lijepih Vijetnamki koja se brzo čita. No, Green je vanserijski autor kojemu uspijeva onaj mnogim piscima nedostižni ideal ravnoteže između “visoke” I “niske” književnosti. Kako? Pročitajte roman i vidjet ćete.

Mihail Ljermontov – Junak našeg doba

preveo: Milan Bogdanović
izdavač: Jutarnji list, 2008.

Da se nas pita, Junak našeg doba bi svakako bila jedna od knjiga koje bi bile na popisu obvezne lektire! Osim što se u ovom romanu precizno i maestralno ističu karakteristike romantizma kao književnog pravca, ali i kao načina razmišljanja i življenja, radi se o napetom i zabavnom štivu s likovima s kojima se tako lako identificirati. Osim toga, ima točno 200 stranica. Ne može bolje!

Pečorin, protagonist knjige, je tipičan romantičarski antijunak. Bogat je, zgodan, žene ga obožavaju, muškarci mu zavide, ali on boluje od prazne duše i dosade. Kavkaske pustolovine i ljubavne intrige ovog zanimljivog i psihološki kompleksnog lika pratimo kroz njegove dnevničke zapise, ali i svjedočanstva ljudi koji su se s njim susreli.

Alfredo Bioy Casares – Morelov izum

prijevod: Matija Janeš
izdavač: Disput, 2018.

Iako je ovaj roman jako kratak (hrvatski prijevod broji 112 stranica) sastoji se od više slojeva. Sadrži elemente SF-a, ljubavnog romana, egzistencijalističkog te pustolovnog romana, a radnja se ukratko svodi na neimenovanog pripovjedača koji se zatekne na izoliranom otoku na Pacifiku.
Tu susreće društvo neobičnih ljudi, a među njima i djevojku Faustine (za koju je kao inspiracija poslužila zvijezda nijemih filmova Louise Brooks) što će pokrenuti slijed bizarnih događaja.

Objavljen davne 1940., ovaj je roman imao ogroman utjecaj ne samo na književnost (divili su mu se Julio Cortazar i Gabriel Garcia Marquez), već i na film – poslužio je kao inspiracija za francuski klasik Prošle godine u Marienbadu redatelja Alaina Robbea – Gilleta. No, najbolja preporuka za čitanje ovog romana dolazi od legendarnog argentinskog pisca J. L. Borgesa koji ga je u svom predogovoru prvom izdanju nazvao “savršenim romanom”.

Cormac McCarthy – Cesta

prevela: Tatjana Jambrišak
izdavač: Profil

Točno 200 stranica je trebalo suvremenom američkom klasiku Cormacu McCarthyu da opiše strašan, ali itekako moguć postapokaliptični svijet u kojem svoje mjesto pokušavaju pronaći jedan otac i njegov desetogodišnji sin. Ovaj nesretni dvojac putuje američkim cestama i susreću se sa raznim opasnostima i iskušenjima. Objkektivnom, naoko hladnim, ali poetičnim rečenicama McCarthy uspijeva prenijeti zlokobnu atmosferu i kaos postapokalitične Amerike opustošene nasiljem i klimatskim promjenama. Iako ne spada u feel-good knjige za opuštanje pred spavanje ipak joj vrijedi posvetiti nekoliko sati slobodnog vremena – da se ne zaboravi za što je sve čovjek sposoban.


Daniel Kehlmann – Trebao si otići

prijevod: Latica Bilopavlović Vuković
izdavač: Fraktura, 2017.

Kratki roman njemačke književne zvijezde Daniela Kehlmanna se ukratko može opisati kao suvremenu horor priču. Ali pritom ne mislimo na U samo 87 stranica njemačka književna zvijezda Daniel Kehlmann uspijeva isprepredati iznimno napetu i stravičnu priču.
Premisa romana je jednostavna – slavni supružnici – pisac i njegova žena glumica, zajedno s malom kćerkicom odlaze u idilčne Alpe na odmor gdje pisac želi napisati svoj sljedeći scenarij. Ono što slijedi je mješavina horora i obiteljske drame.

Novi roman Sally Rooney izlazi najesen!

Mnoge fanove irske autorice Sally Rooney, najpoznatije po romanima Normalni ljudi (Normal People) i Razgovori s prijateljima (Conversations with Friends) je razveselila vijest objavljena na službenoj Instagram stranici autoričinog izdavača Faber books da će novi roman naslova Beautiful World, Where Are You biti objavljen najesen, odnosno 7. rujna 2021.

Roman prati četvero mladih Iraca – spisateljici Alice, Felixu Simonu i Eileen koji navigiraju nesigurnim vodama odraslog života. U romanu se nalaze već tipične autoričine preokupacije – kompleksne veze, nestabilna zaposlenja i uopće nesigurna ekonomska klima.

Izvor: Faber books

Preporučujemo ove knjige na interliberskim popustima

Ova luda 2020. godina je donijela mnogo promjena. Jedna među njima je odgoda održavanja najpoznatijeg sajma u Hrvatskoj – zagrebačkog Interlibera.

No, iako se sajam odgodio (ovaj tjedan je objavljena informacija da će se pravi Interliber održati iduće godine u treći mjesec), ekipa iz Zajednice nakladnika i knjižara je osmislila projekt Knjiga svima i svuda koji traje do ove nedjelje.

znk

Ako kliknete na link, vidjet ćete da su pripremili puno zanimljivosti – od sniženih izdanja različitih nakladnika do programa koji uključuju čitanja i razgovore s autorima.

Mi smo vam za danas pripremili naš popis naslova za koje vam jamčimo da vam neće biti žao potrošiti prošlomjesečnu ušteđevinu.

1. Ocean Vuong – Na Zemlji smo nakratko predivni

na_zemlji96

Izdavač: Hena com
Godina: 2020.
Prevela: Mirna Čubranić

Cijena: 119 kn

Jako nas je razveselila vijest ove jeseni da je nakon nešto manje od 2 godine objave originala, stigao i hrvatski prijevod romana vijetnamsko-američkog pjesnika Oceana Vuonga.

Roman je pisan u formi pisma. Pismo piše pripovjedač (Little Dog/Mali Pas) svojoj nepismenoj majci koja je sve bliže kraju života. Kroz obraćanje majci, Mali Pas ponovno prolazi kroz cijeli svoj život, ali i život svoje majke i svoje bake, hrabrih Vijetnamki koje su, kao i milijune drugih, došle u potrazi za boljim životom u SAD.

Najsvjetljija točka romana je definitivno jezik – gust, poetičan i pun iznenađujućih, ali smislenih metafora. No, ako od romana očekujete samo napetu radnju, možda ćete se malo razočarati. Roman je više epizodične naravi pa se pripovjedač orijentira samo na neka razdoblja svog života.

Yoko Ogawa – Profesorova omiljena jednadžba

profesor96

Izdavač: Hena com
Godina: 2020.
Prevela: Mirna Potkovac Endrighetti

Cijena: 111,20 kn 

Prva Ogawina knjiga koju sam čitala (i jedina, uz ovaj naslov, prevedena na hrvatski) – zbirka priča Grizodušje – me oduševila svojim hladnim stilom i onom specifičnom japanskom brutalnošću. 

Ovaj roman o neobičnom odnosu jedne samohrane majke i profesora matematike kojem sjećanje traje samo 80 minuta je izvrstan, ali suptilan i nježan psihološki roman o ljepoti matematike, ali i ljepoti života.

3. Yangsze Choo – Noćni tigar

b8a249e2-0952-494d-87c2-7f5cd4234806

Izdavač: Znanje
Godina: 2020
Cijena: 100 kn

Ljubiteljima povijesnog romana i egzotičnih lokacija (Malezija!) će ovaj roman biti jedna od najboljih knjiga ove godine. 

Napeta priča o osamnaestogodišnjoj Ji Lin koja navigira životom u Maleziji tridesetih godina prošlog stoljeća i dječaku Renu koji ima specifičnu misiju – da u grob svog učitelja vrati njegov odrezani prst. U ovu su mješavinu ubačene i lokalne legende, praznovjerja o brojevima (koji igraju itekako veliku ulogu u romanu) i strašni tigar ljudožder koji vreba žrtve po sparnim malezijskim noćima.

4. Erin Morgenstern – More bez zvijezda

more_bez_zvijezda_300dpi

Izdavač: Fraktura
Godina: 2020
Prevela: Alenka Mirković-Nađ

Cijena: 119,20 kn

Sjećate li se Noćnog cirkusa? Ako vam se svidio taj roman, svidjet će vam se i novo ostvarenje autorice Erin Morgenstern.

Glavni lik je mladi student Zacharyj Ezra Rawlins koji pronađe u knjižnici na svom kampusu neobičnu knjigu punu očaravajućih priča, ali i priču o samom sebi. U potrazi za nekim objašnjenjem kako se našao u toj staroj knjizi, Zachary s Dorianom i Mirabel kreće na putovanje koje će čitateljima zavrtjeti glavom jer ima puno vremenskih skokova i snolika, ali cozy atmosfera. 
Ovo je jedna od onih knjiga uz koje se poželite sklupčati ispod dekice, piti čaj i grickati kolačiće.

5. Chimamanda Ngozi Adichie – Amerikana

amerikana

Izdavač: VBZ
Godina: 2015.

Cijena: 70 kn (meke korice)

Jedino starije izdanje na ovom popisu, roman svjetski poznate nigerijske autorice i feministkinje Chimamande Ngozi Adichie je jedan od onih koji su uvijek aktualni. Ono što se na prvu čini kao dramatična ljubavna priča između dvoje mladih Nigerijaca je zapravo i kompleksan komentar o rasi, izbjeglištvu i identitetu. Osim toga, ovaj roman je izvrsna prilika za upoznavanje nigerijske kulture i mentaliteta.

Stanisław Jerzy Lec  | Pisac koji je pronašao prave riječi

“Jednog dana ću pronaći prave riječi i one će biti jednostavne.”, rekao je jednom prilikom američki beatnik Jack Kerouac. 

Izricanje kompleksnih ideja i osjećaja u samo nekoliko riječi je svojevrstan zlatni gral za pisce diljem svijeta. 

Zašto trošiti tolike i tolike stranice za opisivanje kad mora postojati jedna riječ ili rečenica koja će to sve izraziti? 

Ako je ikome pošlo za rukom izreći nešto u malo riječi, a da pritom to izrazi na tako moćan, duhovit i dubok način, to je bio poljski pjesnik i aforist Stanisław Jerzy Lec  (1909. – 1966.).

Ali izgleda da Lec nije tako mislio:

“I wanted to tell the world just one word. Unable to do it I became a writer.”

Ovaj zaboravljeni pisac je rođen u židovskoj obitelji u gradu Lvovu 6.ožujka 1909.godine. Kao mnogo (čitaj: milijune) europskih Židova, za vrijeme 2.svj.rata je završio u koncentracijskom logoru. Odande je pobjegao nakon što je navodno ubio čuvara lopatom kojom je kopao vlastiti grob!

Već je prije rata objavljivao pjesme i radio za ljevičarske književne časopise. No, nakon rata postaje razočaran političkom situacijom u Poljskoj i seli se sa obitelji u Izrael, ali se vraća nakon dvije godine.

Politika se osjeća u mnogo Lecovih aforizama, ali ona uopće nije dotrajala, već univerzalna.

stanislaw-jerzy-lec-citat-5

Upravo su univerzalnost i humor najbitnije karakteristike Lecova djela.
Za razliku od aforizama Oscara Wildea koji ponekad znaju biti samo dosjetljive igre riječima, Lecovi aforizmi sadrže u sebi ono što je Miljenko Jergović (u odličnom tekstu posvećenom Lecu) opisao kao “ono što je u nama najprivatnije i najosobenije, a istovremeno je savršeni otisak vremena, otisak društvene epohe.”

Unatoč njihovoj kratkoći, Lecove misli nisu nipošto jednostavne i banalne, upozorava prevoditeljica Barbara Križan Stanojević i u svom predgovoru hrvatskom prijevodu Nepočešljanih misli kaže:

“Lec je veoma zahtjevan autor. Njegove igre riječi od čitatelja ponekad zahtijevaju erudiciju. Lapidarnost Lecovih aforizama često svodi misao na jednu riječ, čiju dubinu moramo potražiti u okolnostima u kojima je stvorena. Prividna jednostavnost samo je krinka za višeslojnost asocijacija. Rijetko kada čitatelj smije biti zadovoljan “otkrivanjem” dviju razina. Obično postoji još jedna, i još…”

stanislaw-jerzy-lec-citat-2

Najbolji Lecovi aforizmi su sadržani u zbirkama aforizama Nepočešljane misli (Myśli nieuczesane; 1957., 1964., 1966.). Ta ga je zbirka i proslavila u Poljskoj i dalje. Nepočešljane misli je na hrvatski jezik odlično prevela Barbara Križan Stanojević, a objavljene su u dva dijela (izdavač Šareni Dućan, 2002. i 2006.).
Upravo sam se prvi put s Lecom susrela zahvaljujući tim kratkim, ali genijalnim knjižicama.

nepocesljane-misli-lec-2
 Nepočešljane misli 2 i mačak Brko

Iako se smatrao prvenstveno pjesnikom, Lec je ipak ostao upamćen po svojim nenadmašnim aforizmima. Umro je progonjen i razočaran 1966.
Nažalost, iako ga kritika i drugi pisci jako cijene, u široj književnoj javnosti je ipak zaboravljen.

To je ogromna šteta za cijelo čovječanstvo, jer upravo Lecove misli imaju snagu pomoći nam u osvjetljavanju naše ljudske gluposti koja se, kako je i on sam bezbroj puta ukazivao, nikad ne mijenja. Štoviše, živimo u takvim vremenima u kojima je to nužno osvijestiti, inače nam se ne piše dobro.

Ako tražite nešto što će vas nasmijati, natjerati na razmišljanje i dobro razdrmati, ravno u knjižnicu ili antikvarijat i uzmite Lecove Nepočešljane misli koje ni nakon toliko godina ne gube svoju snagu.
Stanisław Jerzy Lec  svakako spada u pisce koje nipošto ne smijemo zaboraviti.

 

Naslovna fotografija:  Lucjan Fogiel/EAST NEWS

Paolo Cognetti – Osam planina

Izdavač: Fraktura
Godina izdanja: 2018.
Prijevod: Ana Badurina

Planine su oduvijek u meni izazivale divljenje ne samo zbog svoje divlje ljepote već i zbog misterioznosti i dostojanstvenosti kojima odišu. Iako sam rođena i živim na moru, sve me više privlače planine. Upravo zato je me i zaintrigirao ovaj roman, kao i opis njegove radnje  na koricama knjige.

Pietro je desetogodišnji dječak, sin avanturističkih planinara. Zajedno s ekscentričnim ocem kemičarom često planinari po Dolomitima, a ljeta cijela obitelj provodi također u planinama. Jednih ljetnih praznika upoznaje vršnjaka Bruna, dječaka rođenog i, čini se, predodređenog za planinski život.  Iako različitih osobnosti, dvojica dječaka postaju nerazdvojni. Međutim, vrijeme i okolnosti ih razdvajaju, ali isto tako ih naposljetku opet spoje.

640px-Tre_cime_di_Lavaredo
Foto: Tri vrha Lavareda; Wiki Commons/ Daniele Bonaldo

Zvučalo je obećavajuće, a i inače volim  romane o odrastanju jer me kao pisca jako zanima kako drugi pisci grade psihološke portrete svojih likova. Osim toga, sam stil pisanja je bio tečan i ponekad poetičan. Svi potrebni sastojci da mi se roman svidi – a na kraju me ipak ostavio ravnodušnom.

Čini mi se da je pisac premalo otvorio svoje likove prema čitatelju. Iako sam cijelo vrijeme bila u Pietrovoj glavi (on je pripovjedač u  romanu), kao da postoje dijelovi njega koje on ljubomorno čuva. S jedne strane je razumljivo, jer je u skladu s njegovom povučenom osobnošću (on često napominje kako se mora dobro potruditi da bi se socijalizirao s drugima), ali s druge ne, jer se zbog njegove povučenosti nisam mogla identificirati s njime. Za to nije nužno potrebno da čitatelj ima ekskluzivni uvid u njegove najdublje misli, ali makar da je Cognetti u nekim vanjskim detaljima otkrio te skrivene Pietrove dijelove i da se pozabavio tim aspektima na više stranica.

Premalo prostora je posvećeno razradi motivacije likova i zato neki dijelovi romana samo prelete (primjerice, Pietrov boravak na Himalaji), dok se previše pozornosti posvetilo opisima planina. U tim opisnim dijelovima se vidi koliku ljubav sam autor ima prema njima – izvrsno poznaje stručne, planinarske i geološke pojmove, opisi su veoma vizualni i poetični.

Najzanimljiviji likovi su Bruno i Pietrov otac. Njihova strast prema planinama je puno uvjerljivija od Pietrove i to ih čini opipljivima i realističnima. Bruno je Pietrova suprotnost. Iako je i on ljubitelj samoće, za razliku od Pietra ne opterećuje se razmišljanjem. On se ostvaruje kroz rad i pokazuje svoju odanost Pietru i njegovom ocu radom. Odan je i jednoj planini – mjestu svog rođenja, dok nemirni Pietro obilazi osam planina iz naslova.

Oca sam doživjela kao mješavinu Pietra i Bruna. Kao Pietro, penje se na što više vrhova talijanskih planina, ruši svoje osobne rekorde, ali kao Bruno nikad nije zakoračio negdje dalje, izvan granica svog doma. Kroz odnos Pietra i njegovog oca je kroz nekoliko suptilnih, ali moćnih scena opisana hirovita dinamika odnosa roditelja i djece – pogotovo u pubertetu.

Nažalost, ženskim likovima nije posvećeno mnogo pozornosti. Iako u njima ima naznaka zanimljivih ličnosti (Pietrova i Brunova majka), one ostaju na marginama – uvijek tu za svoje muškarce.

Cijeli se roman može podvesti pod nazivnik suptilan. Nema dramatičnih, sentimentalnih scena, sve teče lagano kao neki od planinskih potoka i rijeka spomenutih u knjizi. Tijek radnje često prekidaju dugi opisi veličanstvene planinske prirode. Osam planina je jedan od onih romana koji će podijeliti svoje čitatelje na dva tabora – ili ti sve sviđa, ili ti se ne sviđa. Konačno mišljenje najviše ovisi o čitateljskom senzibilitetu – ako ste vrsta čitatelja koja čita knjige kao što se ispija fino vino – polako i gutljaj po gutljaj – ovo je knjiga za vas. Za mene, usprkos svim pozitivnim stranama, ipak nije.

 

 

 

Najbolje od književnosti na netu | listopad 2019.

1_89bA1-2TDi9CVk1B5npnDQ
Foto: nobelprize.org

 

Austrijanac Peter Handke i Poljakinja Olga Tokarczuk dobitnici Nobelove nagrade za književnost za 2019. i 2018. (Jutarnji List)

Intervju s Mašom Kolanović o zbirci priča Poštovani kukci i druge priče  (T-portal)

Kritički osvrt Danila Lučića sa Beogradskog sajma knjiga + odabir novoobjavljenih književnih djela (Before After)

Treći nastavak nove kolumne Olje Savičević Ivančević i Ivane Bodrožić o raskoraku između umjetnika kao čovjeka i umjetnika (povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost austrijskom piscu Peteru Handkeu)  (Booksa)

Novi ciklus elektroničkih knjiga sa Besplatnih Elektroničkih Knjiga (BEK) – ovaj put “muški književni blok”  (Booksa)

Željko Ivanjek o izgubljenom intervjuu s Danilom Kišem i pozadinom optužbi za plagijat nastalih objavljivanjem Kiševe Enciklopedije mrtvih  (Jutarnji List)

Tekst Željka Ivanjeka povodom smrti legendarnog američkog književnog kritičara Harolda Blooma (14.10.)  (Jutarnji List)