Jesen je tu. Nakon onih užasnih valova vrućine u kolovozu i srpnju, temperature su pale. Neki iz ormara izvlače majice dugih rukava, drugi se još ne mogu oprostiti sa sandalama i sunčanjem na plaži, a oni s djecom se pripremaju na novu (i nadam se, bolju od prethodne dvije) školsku godinu.
S druge strane, postoji određen broj ljudi koji razmišljaju što čitati ove jeseni. Za njih je napisan ovaj članak. 🙂
Sedam smrti Evelyn Hardcastle
Izdavač: Znanje
Prevela: Jelena Pataki
Ako volite Agathu Christie, Downtown Abbey i ostale pop-kulturne fenomene vezane uz Britaniju i krimiće, ovaj narativno zakučasti krimić s elementima fantastike (čitaj: kvantne fizike) će vam se itekako svidjeti.
Glavni junak, detektiv Aiden Bishop, je pozvan na Blackheath velebno imanje obitelji Hardcastle. No, ne stiže uživati jer se svako jutro budi u tijelu jednog od sedam gostiju i ponovno proživljava isti dan. Njegova zadaća je pronaći (budućeg) ubojicu Evelyn Hardcastle, kćeri Hardcastleovih.
Jedna od najgenijalnijih premisa u krimićima povlači za sobom i dobro ispričanu priču i fascinantne likove.
Alice Hoffman – Pravila magije
Izdavač: Profil
Prijevod: Dražen Čulić
Ovu sam knjigu čitala ljetos i stalno sam se pitala koliko bi drukčiji bio dojam da sam je čitala na jesen, ili još bolje, na Noć vještica (ovaj dan je bitan protagonisticama knjige, a i u samom tekstu ima puno lijepih opisa jeseni u New Yorku). Zato prepuštam vama da to saznate 🙂
Ukratko, roman prati tri sestre vještice i njihovog brata iz obitelji Owens koju prati prokletstvo ljubavi – tko god se zaljubi u njih, čeka ga smrt. Iako roditelji to skrivaju od njih, ne mogu sakriti činjenicu da su djeca svjesna nadnaravnih moći koje imaju. Kad dođu u pubertetsku dob i upoznaju tetku Isabel, sve se, naravno, zakomplicira.
Ali, ova knjiga nije komplicirana. Narativ je linearan, a sukob između ljudskog i vještičjeg je veoma relatable. Ako volite solidno napisane povijesne ljubiće, uzmite ovu knjigu i rezervirajte je za jednu jesensku večer (brzo se čita) i šalicu pumpkin spice lattea.
Francis Scott Fitzgerald – Kratak put kući i druge priče
Izdavač: Mala zvona
Prijevod: Edin Badić
Fitzgerald je najpoznatiji kao autor legendarnog Velikog Gatsbyja i kao kroničar takozvane izgubljene generacije 1920-ih godina prošlog stoljeća. Ono što je malo poznato je da je pisao i kratke priče, naravno o toj izgubljenoj generaciji. Ali ove priče nisu zastarjele. Ustvari, ti su likovi slični nama u sadašnjosti. Mladi, zbunjeni, sebični, tužni i uhvaćeni u vrtlog društvenih promjena.
Priče su veoma kompaktne, ispripovjedane onim čistim američkim stilom koji ne baulja po metaforama i struji svijesti već čvrsto drži fokus na likovima i radnji. Ali, mali twist koji ih odvaja od tipičnih realističkih priča je element fantastike koji je tako suptilno umetnut da ga čitatelji prihvaćaju bez ikakvog otpora. Odličan vintage uvod u halloween atmosferu jeseni.
Susana Clarke – Piranesi
Izdavač: Vuković i Runjić
Prijevod: Saša Stančin
Za razliku od prethodne knjige, Piranesi je prava fantastika. Ljubitelji ovog žanra su vjerojatno već čuli za Susannu Clark i čitali roman Jonathan Strange & G. Norrell. Piranesi je njen drugi roman o istoimenom liku koji živi jednoličnim životom izoliran od društva, u kući punoj kipova, hodnika, prostorija i ogledala.
Radnja se zapetljava kada Piranesi počne dobivati tajanstvene poruke iz kojih iščitava da je u opasnosti. Ali od koga? I zašto?
Uzmite knjigu i saznajte. Osim same radnje, oduševit će vas autoričin stil pisanja – atmosferičan i liričan; kao i sam Piranesi – vjerujem da će se mnogi prepoznati u njemu.
Braća Strugatski – Teško je biti Bog
Izdavač: Hangar 7
Prijevod: Željko Milenić
Braća Strugatski su najpoznatiji po romanu Roadside Picnic koji je inspirirao ruskog redatelja Andreja Tarkovski u stvaranju kultnog filma Stalker (1979), ali njihova knjigografija sadrži masu (čak 24, barem prema Wikipediji) romana i kratkih priča uglavnom SF tematike.
Izdavač Hangar 7 je nedavno objavio roman Teško je biti Bog, originalno objavljen 1964. To je velika stvar jer je ovo prvi hrvatski prijevod nekog njihovog djela nakon dugo vremena (prema katalogu knjižnica grada Zagreba, zadnji je bio 1964., roman Let na Veneru, u izdanju zagrebačke Zore).
Glavni lik, Anton, je poslan sa Zemlje na planet gdje stanovnici žive u srednjem vijeku. Njegova zadaća je saznati što se dogodilo sa znanstvenikom dr. Budahom kojeg je navodno oteo vladar jednog od kraljevstava na tom planetu. Iako je Anton samo promatrač (ljudima sa Zemlje je zabranjeno ikakvo uplitanje u taj sredovjekovni svijet), rastući kaos i krvoproliće u njemu bude sve veću frustraciju i želju da nešto ipak poduzme.
Walter Tevis – Damin gambit
Izdavač: Fokus komunikacije
Prijevod: Iva Tomečić
Prošlogodišnji Netflixov hit koji je pokrenuo nezapamćen interes za inače ne-baš-tako-mainstream igru šaha je, naravno, adaptacija jednog književnog djela. To je roman Damin gambit američkog autora Waltera Tevisa.
Adaptacija u većini toga vjerno slijedi roman, što zapravo i nije čudno jer je sama knjiga filmična i lišena stilskih ukrasa. Lik ekscentrične Beth Harmon je odlično razvijen – pratimo je od njenog djetinjstva provedenog pod paskom zatupljujućeg “odgoja” u domu, razvoja ljubavi (opsesije) prema šahu i drogama. Iako knjiga nije duga, autor je posvetio puno prostora opisima šaha. Ali to nimalo ne umanjuje užitak u čitanju.
David Mitchell – Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta
Izdavač: Vuković i Runjić
Prijevod: Saša Stančin
Naprosto sam morala u listu uključiti knjigu koja u naslovu ima jesen, iako ovo godišnje doba ne igra veliku ulogu u narativu. Autor David Mitchell vam je vjerojatno poznat ako ste čitali (i gledali) Cloud Atlas – priču s puno narativnih linija i likova iz različitih vremenskih perioda i krajeva svijeta čiji su životi međusobno povezani.
Ovaj povijesni roman je, što se tiče strukture, znatno konvencionalniji. Radnja se događa 1799. godine i priča prati Jacoba, nizozemskog trgovca koji se u Japanu zaljubi u Japanku, obrazovanu primalju koja postane žrtva kulta (da, i tad su postojali kultovi!). Zapravo, ovo je poprilično jednostavna ljubavna priča, ali Mitchellova stilska i pripovjedačka vještina, ali i odličan prikaz ondašnjeg života u Japanu je uzdiže na višu razinu.
H.P. Lovecraft – Planine ludila
Izdavač: Hangar 7
Prijevod: Marko Frančović
Poznat kao otac weird književnosti i po svojim jezovitim kratkim pričama, američki autor H.P. Lovecraft pokazuje da može biti jednako strašan i efektan u formi (kratkog) romana.
Planine ludila su ostvarenje autorove dječačke opsesije – tada još neistraženog kontinenta Antarktike (knjiga je napisana na početku 30-ih godina prošlog stoljeća).
Izvor: Wikimedia Commons
Pripovjedač je dr. William Dyer, on se prisjeća ekspedicije na Antarktiku gdje su on i njegovi kolege znanstvenici na jednoj planini otkrili tragove drevne i veoma čudne civilizacije, koja predstoji čak i ljudskoj. Način na koji su opisane planine zarobljene u blještavom ledu, pripovjedačko umijeće i pritajena prijetnja nepoznatih životnih oblika izaziva nešto gore od trnaca, a to je kozmički horor. Ovaj je pojam veoma bitan u lovecraftskoj mitologiji jer se upravo na osjećaju jeze pred nepoznatih temelji Lovecraftov genij.
Obavezno pročitajte, ali se ne zaboravite prvo pokriti dekicom. 🙂
Donna Tartt – Češljugar
Izdavač: Algoritam
Kaže se da umjetnost spašava život, ali umjetnost može naše živote jaako zakomplicirati. U to se uvjerio glavni lik ovog romana, Theo Decker, koji pripovjeda cijelu priču. Na samom početku je trinaestogodišnjak i ubrzo ostane bez majke koja pogine u terorističkom napadu u muzeju. U kaosu nakon napada koji Theo preživi (naravno), ukrade sliku Češljugar jednog od Rembrandovih učenika. Upravo će ga ova lijepa slika i neizostavan splet okolnosti i raznih neobičnih likova odvesti do tamne strane života – kriminal, droge i alkohol.
700 stranica se čini kao veliki pothvat, ali je idealan za dosadne jesenske vikende. Saživjet ćete se s likovima i njihovim sudbinama, a na samom kraju ćete se osjećati kao da ste proživjeli cijeli život. To je znak dobrih knjiga.
Bookroom 